Šef europskih obavještajaca: Tri su glavna sigurnosna izazova za Europu

Šef Obavještajno-analitičkog centra Europske unije i bivši šef SOA-e, Daniel Markić, analizirao je za Dnevnik.hr trenutne sigurnosne izazove s kojima se suočava Unija.

Kao ključne prijetnje istaknuo je Rusiju i Kinu te promjenu odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali se osvrnuo i na unutarnja pitanja poput migracija te sigurnosnu situaciju na Zapadnom Balkanu.

Tri glavna sigurnosna izazova

Markić je izdvojio tri glavna sigurnosna izazova za Europsku uniju.

"Prvi je prijetnja od strane Rusije, koja je i dalje postojana. Rusija je u potpunosti posvećena ostvarenju svojih ciljeva vojnim putem i nije zainteresirana za pregovore", pojasnio je. Kao drugi važan izazov naveo je Kinu, istaknuvši da se Europska unija mora prilagoditi novim okolnostima. "Na kraju, tu su i izazovi koji dolaze od našeg glavnog partnera, SAD-a. Oni su i dalje naši saveznici, ali sasvim normalno očekuju da i Europa razvije vlastite sigurnosne sposobnosti", rekao je Markić.

Na pitanje o migrantima, čiji je ulazak u EU posljednjih godina znatno porastao, Markić je potvrdio da oni predstavljaju sigurnosni rizik. "Sigurnosni rizik svakako jesu, i to redovito vidimo. No, to je šire pitanje, ono je i socijalno te se tiče homogenosti stanovništva Europske unije", kazao je, suzdržavši se od daljnjih političkih procjena.

Jačanje obavještajne suradnje

Govoreći o unapređenju obavještajne zaštite, Markić je naglasio da, iako je pokrenut projekt razvoja obavještajnih sposobnosti na razini EU, nacionalna sigurnost ostaje isključivo u nadležnosti država članica. "EU nikada neće voditi obavještajne operacije, države članice će uvijek imati kontrolu nad time", objasnio je.

Dodao je kako je njegov cilj da obavještajne informacije u Bruxellesu ne budu samo tema za stručnjake, već da dolaze do samog vrha. U tom smjeru pokrenut je i takozvani "sigurnosni koledž", sastanak na kojem europske obavještajne službe dijele posebne informacije izravno s predsjednicom Europske komisije i povjerenicima. Najavio je i stvaranje manje sigurnosne ćelije unutar Komisije radi još boljeg kontakta.

Stanje na Zapadnom Balkanu

Sigurnosnu situaciju u europskom susjedstvu, posebno na Zapadnom Balkanu, Markić također smatra rizikom. "Hrvatska, a dijelom i Slovenija, uvijek podsjećaju ostale ministre i institucije EU da jugoistok Europe ostaje otvoreno pitanje", rekao je. Naglasio je da se posebno prate pregovori s Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom. "Naravno, glavni čimbenik u regiji, koji može biti pozitivan, ali još se nije odlučio za tu ulogu, jest Srbija. To je pitanje koje pomno pratimo", zaključio je.

Osvrćući se na transatlantske odnose, Markić je suradnju s američkim kolegama ocijenio odličnom. "Kao i svugdje, a posebno sada u Americi, postoji određena razlika između političkog diskursa i rada službi. Moram reći da ulažemo puno napora kako bismo tu dobru suradnju i zadržali", izjavio je Markić.